Zašto urbano pčelarstvo? Zašto sada?

Iako je pčelarstvo više vezano za ruralna područja, zadnjih par godina značajno je porasla popularnost pčelarstva u gradskim područjima.

Pčela je najvažniji oprašivač u biljnom svijetu i neizostavna je za opstanak živih bića na našoj planeti. U prirodnom okruženju slobodna pčela živi i odgaja svoj pomladak u šupljinama drveća, dok je čovjek drži u košnici. Pčelinjaci su najčešće u ruralnom području neposredno uz izvor hrane ili što bliže paši (šuma, livada, voćnjak).

U novije vrijeme sve češće susrećemo pčele i u gradskim sredinama: u potkrovljima i međukatnim konstrukcijama, dupljama drveća po gradskim vrtovima i napuštenim dimnjacima. Mogući razlog te pojave je vjerojatno činjenica da se u gradu ne koriste pesticidi i nema pčelara koji im remete mir i uzorkuju dodatni stres. Prostori gdje pčele obitavaju su suhi, temperatura okoliša je optimalna za opstanak i razvoj, a gradsko zelenilo je dovoljno za njihove potrebe.

Zašto urbano pčelarstvo? Zašto sada?

Iako je pčelarstvo više vezano za ruralna područja, zadnjih par godina značajno je porasla popularnost pčelarstva u gradskim područjima.

Veliki porast popularnosti ima svoje korijene u strahu da je svjetska populacija pčela u opasnosti, a koji se pojavio prije deset godina. Dramatični i neobjašnjivi gubici kolonija pčela u SAD-u potaknuli su pokretanje javne kampanje kako bi se potaknulo ljude da pomognu u očuvanju pčela, što je rezultiralo postavljanjem košnica u mnoge prigradske vrtove i dvorišta diljem zemlje.

U Birminghamu, na krovu zgrade gradske tvornice “Custard Factory”, u Digbethu, nalazi se 50.000 urbanih pčela.

Bivše industrijsko područje Digbetha je daleko od tradicionalnog staništa pčela, no one se uspijevaju održati i preživjeti zahvaljujući gradskim područjima s vegetacijom, parkovima i dvorištima.

Tim Vivian, jedan od radnika, je postavio košnicu na krov zgrade kada je njegov poslodavac prebacio urede u novu zgradu, te smatra da je za biljni i životinjski svijet, kao i za pčele, najbolje kada čovječanstvo ne radi ništa i ne utječe na prirodni tijek. Kada je zgrada srušena ili samo zapuštena, priroda je preuzima područje. Jedna od prvih biljaka koja se pojavi je ciprej (zeljasta visoka biljka s ružičastim cvjetovima), što je pčelama jedna od najdražih biljaka, a zatim se pojavljuju glog i budleja (ljetni jorgovan).

Jedna činjenica koja ide u prilog urbanim područjima je da biljke uglavnom nisu tretirane pesticidima.
G. Vivian, koji već drži pčele u Worcestershireu, navodi da je u Birminghamu med bio svjetliji od "vrlo tamnog" ruralnog meda. To je rezultat različitih biljnih sorti kojima se pčele hrane u gradu.

U Londonu je prije deset godina osnovana tvrtka “Urban Bees” koja postavlja i održava košnice u gradu, te također organizira tečajeve koji educiraju ljude o pčelama i potiču na akcije koje grad čine pogodnijim za pčele. Primjerice, sadnja i uzgoj medonosnog bilja kao što su lipa, jasen, kesten i vrbe.

Ideja gradskog (urbanog) pčelarstva se brzo proširila i postala popularna, te su se košnice počele pojavljivati i na neuobičajenim lokacijama, uključujući krovove hotela i ambasada.

Alison Benjamin, jedan od osnivača “Urban Bees”, vjeruje da stanovnici grada pate od “poremećaja deficita prirode”. Pčele nas povezuju s prirodom, vremenskim dobima, vremenskim prilikama, cvijećem i stablima, o kojima pčele uvelike ovise.

Savjeti za gradske pčelare

• Potiču se gradski pčelari da budu obzirni prema svojim susjedima određivanjem povoljne lokacije za košnicu i njezino postavljanje.
• Pridružite se lokalnoj pčelarskoj udruzi i otiđite na tečaj tijekom zime (za teoriju) i tijekom ljeta (za praktični dio), ili pronađite iskusnog pčelara koji vam može pomoći
• Provjerite da li je predložena lokacija dobra za vašu košnicu, tj. da li se prostor gdje je košnica smještena može jednom tjedno, u podne, držati otvorenim bez uznemiravanja susjeda
• Osigurajte jednostavan pristup košnici. Primjerice, penjanje po improviziranim ljestvama do krova nije dobra ideja zbog nošenja teških kutija s medom iz košnice
• Pobrinite se da imate prostor za pohranu sve opreme i drvenarije za košnicu
• Udružite se s prijateljem ili pčelarom kako bi mogli skupa učiti i podijeliti odgovornosti

Mogući problemi

S nekoliko desetaka tisuća pčela koje se roje po urbanim područjima javljaju se poneki sigurnosni problemi. Postoji rizik od uboda i općenito neugode i uznemiravanja koje bi roj pčela mogao prouzrokovati susjedima.

Postavljanje živice, ogradnih ploča i mreža oko pčela može ih potaknuti na let iznad visine glave što bi moglo smanjiti neugodne susrete s rojem. No, budući da pčele lete i do skoro 5 km u potrazi za krmom, teško je odrediti čija je pčela krivac za ubod.

Gradsko (urbano) pčelarstvo je vrijedno truda no ima neke posebne okolnosti o smještaju košnica, brizi o pčelama i susjedima. Širenje pozitivne slike o pčelama potiče ljude da ih nastave držati i želju za njihovim očuvanjem. Prije je slika pčela bila loša, svi su mislili da bodu, proizvode med i roje se, što može uzrokovati neugodnosti. No danas se ta slika uvelike promijenila, te se pčele smatraju važnim oprašivačima, proizvođačima meda i bodu samo ako se moraju braniti, a rojenje samo pokazuje da su aktivne i da njihova populacija raste.

Izvor: BBC (tekst)

Fotografije: Birmingham city University, Thinkstock